Mentor vam je vratio rad, a dokument je prepun bilješki, podcrtanih rečenica i upitnika na marginama. Prvi je dojam često neugodan: čini se da ništa ne valja i da treba krenuti ispočetka. U stvarnosti su komentari mentora najkonkretnija uputa o tome što treba učiniti da bi rad bio odobren.
Literatura o povratnoj informaciji u visokom obrazovanju naglašava ulogu samog studenta: korist od komentara ovisi i o tome kako ih student razumije i primijeni. Carless i Boud (2018) tu sposobnost nazivaju pismenošću za povratnu informaciju (engl. feedback literacy) i opisuju je kao razumijevanja, sposobnosti i stavove potrebne da bi se iz povratne informacije izvukao smisao i upotrijebio za poboljšanje rada ili načina učenja. U ovom vodiču saznat ćete kako komentare razvrstati, protumačiti, provesti i mentoru pregledno pokazati što je promijenjeno.
Savjetovanje pri doradi prema komentarima
1. Prije prvog ispravka
Najčešća pogreška jest otvoriti dokument i odmah ispravljati prvi komentar, zatim drugi i tako redom. Tako se lako dogodi da istu rečenicu preoblikujete tri puta ili da sitnu jezičnu izmjenu unesete u odlomak koji ćete na kraju ionako izbrisati.
Umjesto toga, najprije pročitajte sve komentare od početka do kraja, bez ispravljanja. Pritom zabilježite:
- koliko je komentara ukupno i na koja se poglavlja odnose,
- ponavlja li se ista primjedba na više mjesta,
- postoji li opći komentar na početku ili na kraju dokumenta koji objašnjava pojedinačne bilješke,
- koji vam komentari nisu jasni.
Carless i Boud (2018) među značajkama studenata vještih u radu s povratnom informacijom navode i upravljanje emocijama. Kritika vlastitog teksta prirodno izaziva nelagodu, a prvo čitanje bez ispravljanja daje vremena da se ta reakcija smiri prije nego što počnete donositi odluke o tekstu.
2. Razvrstajte komentare
Bitchener, Basturkmen i East (2010) ispitali su 35 mentora iz humanističkih, prirodoslovno-matematičkih i ekonomskih znanosti na šest novozelandskih sveučilišta. Mentori su naveli da komentiraju sadržaj, pojedine dijelove rada, strukturu argumentacije, povezanost teksta i jezičnu točnost, a razlike među znanstvenim područjima bile su male. Te skupine dobro služe kao okvir za razvrstavanje vlastitih komentara:
| Skupina | Na što se odnosi | Primjer komentara |
|---|---|---|
| Sadržaj | praznine u obrađenoj literaturi, nevažni dijelovi, argumenti, teorija | „Nedostaju novija istraživanja.” |
| Dijelovi rada | svrha i oblik uvoda, metodologije, rasprave, zaključka | „Ovo pripada raspravi, ne rezultatima.” |
| Argumentacija | logičan slijed i izgradnja tvrdnje | „Kako ovo slijedi iz prethodnog?” |
| Povezanost teksta | veze među odlomcima i poglavljima, dosljednost ideja | „Nedostaje prijelaz.” |
| Jezična točnost | stil, izričaj, gramatika i pravopis | „Razgovorni izraz.” |
Komentare o citatima i tehničkom oblikovanju, koji u tom istraživanju nisu zasebna skupina, pridružite posljednjoj skupini.
Ista studija navodi da su mentori od svih sadržajnih pitanja najčešće isticali praznine u sadržaju, a izgradnja argumentacije prepoznata je u svim trima područjima kao dio rada u kojem studenti često trebaju povratnu informaciju. Ako u svojim komentarima vidite takve primjedbe, ne iznenađujte se: riječ je o uobičajenim, a ne iznimnim slabostima teksta.
3. Kako protumačiti nejasne komentare
Komentari se razlikuju i po namjeni. Kumar i Stracke (2007) analizirali su pisane komentare na prvoj verziji doktorskog rada i razvrstali ih prema trima osnovnim funkcijama: referencijalnoj, direktivnoj i ekspresivnoj. Ekspresivni komentari, kojima mentor izražava pohvalu, kritiku ili mišljenje, u njihovoj su se analizi pokazali najkorisnijima za studenta. Zato i kratke ocjene poput „dobro” ili „ovo nije uvjerljivo” vrijedi shvatiti ozbiljno: one pokazuju što treba zadržati, a što ojačati.
Najviše nedoumica izazivaju kratki komentari od jedne ili dvije riječi. Sljedeći pregled pomaže u prvom snalaženju:
| Komentar | Što se obično traži |
|---|---|
| „Proširiti” | dodatno objašnjenje, primjer ili izvor kojim se tvrdnja potkrepljuje |
| „Izvor?” | citat za tvrdnju koja nije opće poznata ili je preuzeta iz literature |
| „Nejasno” | jednostavniju rečenicu, precizniji pojam ili drukčiji redoslijed misli |
| „Povezati s hipotezama” | izričito navesti na koju se hipotezu ili istraživačko pitanje rezultat odnosi |
| „Preopširno” | sažeti opisne dijelove i zadržati ono što je važno za cilj rada |
Ako vam ni nakon toga komentar nije jasan, kratko upitajte mentora. Jedno precizno pitanje („Odnosi li se komentar na cijelo poglavlje ili samo na ovaj odlomak?”) uštedjet će vam mnogo nepotrebnog rada.
4. Redoslijed dorade
Kad su komentari razvrstani, dorađujte od većih izmjena prema manjima:
- Struktura – premještanje, spajanje ili brisanje dijelova teksta.
- Sadržaj i argumentacija – dopune, nova literatura, jasnije povezivanje s ciljem i hipotezama.
- Citati i literatura – usklađivanje navoda u tekstu s popisom literature.
- Jezik i oblikovanje – stil, pravopis i tehnički izgled, tek na kraju.
Ovaj redoslijed nije slučajan. Jezična dorada odlomka koji ćete kasnije premjestiti ili skratiti izgubljeno je vrijeme, a novi dijelovi teksta ionako trebaju završnu provjeru jezika.
5. Pokažite mentoru što je promijenjeno
Mentor obično čita mnogo radova. Što mu jednostavnije pokažete provedene izmjene, to će brže pregledati novu verziju. Uz dorađeni tekst pošaljite kratak pregled u obliku tablice:
| Komentar mentora | Provedena izmjena | Stranica |
|---|---|---|
| „Nedostaju novija istraživanja.” | Dodana tri istraživanja objavljena nakon 2020. u potpoglavlje 2.3. | 14–15 |
| „Povezati s hipotezama.” | Na kraju svakog potpoglavlja rezultata navedeno je na koju se hipotezu odnosi. | 32–38 |
U Wordu ostavite uključeno praćenje promjena ili, ako mentor tako traži, pošaljite i čistu verziju i verziju s označenim izmjenama. Popratna poruka neka bude kratka: zahvalite na komentarima, navedite da su sve primjedbe provedene i uputite na priloženi pregled.
6. Kad se ne slažete s komentarom
Ne mora svaki komentar završiti izmjenom. Carless i Boud (2018) među značajkama pismenosti za povratnu informaciju navode i prosuđivanje, odnosno primjenu kriterija pri procjeni kvalitete rada. Ako nakon takve procjene smatrate da je vaše rješenje opravdano, obrazložite ga mirno i argumentirano, po mogućnosti uz izvor ili uputu fakulteta. Primjerice: „Redoslijed poglavlja zadržan je jer prati redoslijed istraživačkih pitanja; ako smatrate da bi drukčiji redoslijed bio pregledniji, rado ću ga promijeniti.”
Takvo obrazloženje pokazuje da ste komentar pročitali i razmotrili, a konačnu odluku ostavlja mentoru.
7. Česte pogreške
- Preskočen komentar – svaki komentar treba imati odgovor, makar i kratko obrazloženje zašto nije proveden.
- Ispravak samo na označenom mjestu – isti problem ostaje u ostatku teksta.
- Brisanje komentara bez odgovora – mentor tada ne može vidjeti što je s njima učinjeno.
- Novi tekst bez provjere – dopune napisane u žurbi često unose nove jezične pogreške i neusklađene citate.
- Promjene koje nitko nije tražio – opsežne izmjene dijelova koje mentor nije komentirao produljuju pregled i mogu otvoriti nova pitanja.
8. Kontrolni popis prije ponovne predaje
- Svi komentari imaju odgovor: izmjenu ili obrazloženje.
- Isti problem ispravljen je u cijelom tekstu, ne samo na označenom mjestu.
- Uvod, cilj, hipoteze i zaključak međusobno su usklađeni.
- Svaki novi navod nalazi se i u popisu literature.
- Sadržaj, numeracija poglavlja, tablica i slika odgovaraju stvarnom stanju.
- Novi dijelovi teksta jezično su provjereni.
- Priložen je pregled izmjena po komentarima.
Za provjeru navoda možete upotrijebiti besplatni alat Provjera citata, a za jezik alat Provjera akademskog jezika. O rasporedu poglavlja više pročitajte u članku Struktura akademskog rada.
15+ godina iskustva u akademskom mentorstvu
Trebate pomoć pri doradi?
Pomažemo protumačiti komentare mentora, napraviti plan izmjena i provesti doradu teksta do ponovne predaje. Pošaljite upit bez obveze.
Saznajte više o doradi Pošaljite upitIzvori
Bitchener, J., Basturkmen, H. i East, M. (2010). The focus of supervisor written feedback to thesis/dissertation students. International Journal of English Studies, 10(2), 79–97. https://doi.org/10.6018/ijes/2010/2/119201
Carless, D. i Boud, D. (2018). The development of student feedback literacy: enabling uptake of feedback. Assessment & Evaluation in Higher Education, 43(8), 1315–1325. https://doi.org/10.1080/02602938.2018.1463354
Kumar, V. i Stracke, E. (2007). An analysis of written feedback on a PhD thesis. Teaching in Higher Education, 12(4), 461–470. https://doi.org/10.1080/13562510701415433