Anketa i Likertova skala: kako napraviti upitnik i obraditi rezultate

Anketa je najčešća metoda prikupljanja podataka u završnim, diplomskim i seminarskim radovima, ali i u istraživanjima tvrtki i udruga. Lako ju je postaviti na internet, no dobra anketa traži više od niza pitanja. Pitanja moraju odgovarati cilju istraživanja, ljestvice moraju biti dosljedne, a rezultate treba obraditi metodom koja odgovara vrsti podataka.

U ovom članku saznat ćete kako pripremiti anketu, kako napraviti upitnik u Google Formsu, što je Likertova skala, koliko ispitanika trebate i kako obraditi odgovore.

1. Prije prvog pitanja: cilj istraživanja

Anketu ne počinjete pitanjima, nego ciljem. Najprije zapišite što želite saznati, koga ispitujete i koje hipoteze ili istraživačka pitanja provjeravate. Svako pitanje u upitniku treba služiti jednom od tih ciljeva. Pitanja koja ne odgovaraju ni na jedno istraživačko pitanje samo produljuju anketu i smanjuju broj ispunjenih upitnika.

Ako još niste sigurni je li anketa prava metoda za vaše istraživanje, pročitajte članak Kvalitativno i kvantitativno istraživanje: razlika i metode.

2. Kako napraviti anketu u Google Formsu

Google Forms je besplatan i najčešće se koristi za online ankete. Osnovni postupak prema Googleovim uputama:

1. Otvorite forms.google.com i odaberite prazan obrazac.
2. Upišite naslov i kratak uvod: tko provodi istraživanje, koja mu je svrha, koliko traje ispunjavanje i da je anketa anonimna.
3. Dodajte pitanja i za svako odaberite vrstu: višestruki izbor, potvrdni okviri, kratki odgovor ili linearna skala, koja se koristi za Likertove tvrdnje.
4. Odaberite spremanje odgovora u Google tablicu. Odgovore tada možete preuzeti u Excelu i prenijeti u SPSS.
5. Objavite obrazac i podijelite poveznicu.

Sličan postupak vrijedi i za Microsoft Forms, koji je dostupan uz Microsoft 365 račun.

3. Kako sastaviti dobra pitanja

• Jedna tvrdnja, jedno pitanje. Pitanje „Jeste li zadovoljni cijenom i kvalitetom usluge?” zapravo su dva pitanja. Ispitanik koji je zadovoljan kvalitetom, a nije cijenom, ne zna što odgovoriti.
• Neutralne formulacije. Izbjegavajte pitanja koja sugeriraju odgovor, poput „Slažete li se da je nova usluga bolja?”.
• Jasni i iscrpni odgovori. Ponuđeni odgovori ne smiju se preklapati (npr. dobne skupine 18–24, 25–34, a ne 18–25, 25–35) i trebaju obuhvatiti sve mogućnosti, prema potrebi s odgovorom „Ostalo”.
• Demografska pitanja na kraju. Spol, dob i obrazovanje lakše se ispunjavaju nakon glavnog dijela ankete.
• Probno ispunjavanje. Prije slanja zamolite nekoliko osoba iz ciljne skupine da ispune anketu i kažu vam koja su im pitanja bila nejasna.

4. Što je Likertova skala

Likertovu skalu opisao je američki psiholog Rensis Likert 1932. godine kao tehniku mjerenja stavova. Ispitanik uz niz tvrdnji označava stupanj slaganja, najčešće na ljestvici od pet stupnjeva:

1. uopće se ne slažem
2. ne slažem se
3. niti se slažem niti se ne slažem
4. slažem se
5. u potpunosti se slažem

U praksi se koriste i ljestvice od sedam stupnjeva. Važno je da za sve tvrdnje koje mjere isti pojam koristite istu ljestvicu i isti smjer.

Treba razlikovati pojedinačnu tvrdnju (Likertovu česticu) od Likertove skale, koja je zbroj ili prosjek više tvrdnji o istom pojmu, primjerice pet tvrdnji o zadovoljstvu poslom. Ako je neka tvrdnja obrnuto formulirana („Često razmišljam o promjeni posla”), njezine odgovore prije zbrajanja treba obrnuti (rekodirati), kako bi viša vrijednost uvijek značila isto.

5. Koliko ispitanika trebate

Potreban broj ispitanika ovisi o cilju istraživanja, veličini populacije i metodi obrade. Ako anketom procjenjujete udio u populaciji, primjerice postotak zadovoljnih korisnika, okvirnu veličinu uzorka možete izračunati u našem Kalkulatoru veličine uzorka. Prema Cochranovoj formuli, za razinu pouzdanosti od 95 % i granicu pogreške od ± 5 % u velikoj populaciji potrebno je 385 ispitanika.

U studentskim radovima uzorak je često manji i prigodan, pa to treba navesti kao ograničenje istraživanja i ne izvoditi preširoke zaključke o cijeloj populaciji.

6. Kako obraditi rezultate

Priprema podataka

Odgovore preuzmite iz Google tablice u Excel ili SPSS. Tekstualne odgovore kodirajte brojevima (npr. 1 = uopće se ne slažem … 5 = u potpunosti se slažem), provjerite nepotpune upitnike i rekodirajte obrnuto formulirane tvrdnje.

Opisna statistika

Za svaku tvrdnju prikažite frekvencije i postotke odgovora. Jamieson (2004) upozorava da su odgovori na Likertovu tvrdnju redoslijedni (ordinalni) podaci: stupnjevi imaju poredak, ali razmaci među njima nisu nužno jednaki. Zato za pojedinačne tvrdnje preporučuje medijan ili mod umjesto aritmetičke sredine.

Za Likertove skale, odnosno zbrojeve više tvrdnji, u praksi se često koriste aritmetička sredina i standardna devijacija. Norman (2010) na temelju simulacijskih istraživanja zaključuje da su parametrijske metode dovoljno otporne da se mogu primjenjivati i na Likertove podatke. U radu je najbolje navesti koji ste pristup odabrali i zašto.

Pouzdanost skale

Ako više tvrdnji mjeri isti pojam, provjerite unutarnju pouzdanost skale Cronbachovim koeficijentom alfa (Cronbach, 1951). Tavakol i Dennick (2011) navode da se u literaturi kao prihvatljive vrijednosti spominju one od 0,70 do 0,95, a vrlo visoka vrijednost može upućivati na tvrdnje koje se ponavljaju.

Usporedbe i povezanost

• Razlike između dviju skupina (npr. muškarci i žene): t-test za nezavisne uzorke ili Mann-Whitneyjev U test.
• Razlike između više skupina: ANOVA ili Kruskal-Wallisov test.
• Povezanost dviju kategorijskih varijabli (npr. spol i odabrani odgovor): hi-kvadrat test.
• Povezanost dviju skala: Pearsonova ili Spearmanova korelacija.

Kako odabrati odgovarajući test, detaljnije pročitajte u članku Koju statističku metodu odabrati.

Česta pitanja

Je li bolja ljestvica od pet ili od sedam stupnjeva?

Obje se koriste. Važnije je da ljestvicu koristite dosljedno, da je primjerena ispitanicima i da je, ako preuzimate postojeći upitnik, ne mijenjate bez razloga.

Smijem li preuzeti gotov upitnik iz drugog istraživanja?

Da, i to je često bolje od sastavljanja novog, jer je provjeren upitnik već testiran. Izvor obvezno navedite, a ako upitnik prevodite, opišite postupak prijevoda.

Mogu li računati prosjek Likertove skale?

Za pojedinačne tvrdnje sigurnije je prikazati frekvencije i medijan. Za skale sastavljene od više tvrdnji prosjek se u praksi često koristi, uz obrazloženje u radu.

U kojem programu obraditi rezultate?

Za opisnu statistiku dovoljan je Excel. Za testove razlika, korelacije i Cronbachov alfa najčešće se koristi SPSS.

Zaključno

Dobra anketa počinje jasnim ciljem, nastavlja se pažljivo sastavljenim pitanjima, a završava obradom koja odgovara vrsti podataka. Ako unaprijed znate kako ćete obraditi svako pitanje, izbjeći ćete najčešći problem: prikupljene podatke koji ne odgovaraju na istraživačko pitanje.

Izvori: Likert, R. (1932). A technique for the measurement of attitudes. Archives of Psychology, 140, 1–55; Cronbach, L. J. (1951). Coefficient alpha and the internal structure of tests. Psychometrika, 16(3), 297–334; Cochran, W. G. (1977). Sampling Techniques (3. izd.). Wiley; Jamieson, S. (2004). Likert scales: how to (ab)use them. Medical Education, 38, 1217–1218; Norman, G. (2010). Likert scales, levels of measurement and the “laws” of statistics. Advances in Health Sciences Education, 15, 625–632; Tavakol, M. i Dennick, R. (2011). Making sense of Cronbach’s alpha. International Journal of Medical Education, 2, 53–55; Google – Upotreba Google obrazaca.